KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU -SIMPTOMI DISLEKSIJE

tekst: Jadranka Bjelica, prof.

 

Specifične teškoće povezane s čitanjem:

- teškoće u povezivanja grafema s fonemom (slovo - glas),

- teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi, strukturalne pogreške - premještanje ili umetanje (vrata-trava, novi-vino),

- zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž, dobar-bodar, bebica-dedica, bili-pili, nema-mene),

- zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, drži-trž, brati-prati, grije-krije),

- zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im, do-od), zamjene riječi - pogađanje (mračni-mačka, dobar-obad), dodavanje slova i slogova (brada-barada, mrkva-markva, brod-borod),

- ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena),

- teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (slon-soln, 12-21),

- teškoće u slijedu smjera čitanja (gore-dolje, lijevo-desno),

- vrraćanje na već pročitani red, izostavljanje riječi i cijelih redaka

 

Specifične teškoće povezane s pisanjem:

- teškoće u povezivanju fonema s grafemom,

- zamjene grafički ili fonetski sličnih slova,

- produljeno "zrcalno" pisanje slova ili brojki,

- strukturalne pogreške (umetanje, dodavanje, premještanje),

- izostavljanje slova, dijelova riječi ili riječi,

- teškoće u slijedu smjera pisanja

DISLEKSIJA - SAVJETI RODITELJIMA I UČITELJIMA

tekst: Jadranka Bjelica, prof.

 

- shvatiti, razumjeti problem disleksije, treba se dodatno educirati

- ne opterećivati se traženjem uzroka i mogućih "krivaca"

- objasniti djetetu problem, uzimajući u obzir njegove mogućnosti shvaćanja s obzirom na dob i sposobnosti

- dati djetetu do znanja da mu želimo pomoći i da smo na njegovoj strani

- pružiti mu osjećaj da vjerujemo u njegove sposobnosti okolinu (obitelj, školu, prijatelje)

- upoznati s djetetovim problemom i potrebama

- ne očekivati previše pomoći od drugih, ali je stalno tražiti,

- biti spreman na osobni angažman

- dati djetetu psihološku podršku u svladavanju teškoća u vezi sa školom i okolinom

- potražiti pomoć stručnjaka, surađivati s njim i aktivno se uključiti u terapijski proces

- skrbiti se da dijete savjesno izvršava obaveze koje može

- stalno iskazivati razumijevanje, pažnju i ohrabrivanje - ne samo povezano sa školskim obvezama

- biti strpljiv, ne "kažnjavati" ga za nešto što ne može

- u odnosima i radu biti kreativan i pozitivan te uporan

- pokušati mu organizirati "režim dana", podjednake uvjete,

- povremeno pročitati umjesto njega glasno, da bi razumio, ali i čuo vrednote jezika pri glasnom čitanju

- ne opterećivati ga dodatnim zadaćama i vježbama

- truditi se da mu tekstovi i štiva budu privlačni kako bi ga to dodatno motiviralo

- redovito surađivati s učiteljem,

- napraviti plan djelovanja

NAVIKE PROMIJENI, ZDRAVLJE POKRENI

tekst: Tomica Gužvinec, prof. tzk

 

Igra i sport su sastavni dio života ljudi različite dobi i društvenog položaja, pogotovo djece i mladeži. Veliki je utjecaj tjelesnog vježbanja na očuvanje i unapređivanje zdravlja djeteta te na skladan razvoj svih njegovih antropoloških značajki. Stručnjaci već dugi niz godina upozoravaju na negativnosti u razvoju djece i mladeži, pad ljudskih osobina i sposobnosti.

Generacijski postoji opadanje mišićne mase, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, porast psihičkih poremećaja što su direktni indikatori narušena zdravlja već u ranom djetinjstvu. Ukoliko osobine i sposobnosti nisu razvijene do poželjne razine, zdravlje je narušeno utoliko više što je veća odsutnost potrebnog kretanja.

Zdravlje se ne može dugo zadržati ako se prestane kretati. Glavno obilježje školskog doba je početak školovanja, a za neku djecu ujedno i početak uključivanja u šport. Polazak u školu predstavlja novo i veliko psihofizičko opterećenje jer nakon bezbrižne igre u predškolskoj dobi, dijete se sada mora prilagoditi dugotrajnijem sjedenju u školi i pisanju domaćih zadaća.

Upravo je to važan trenutak za uključivanje u šport, jer se time zadovoljavaju osnovne nagonske potrebe za kretanjem. Športska aktivnost će pozitivno utjecati na postupno jačanje mišića koji imaju važnu funkciju u sprečavanju i ispravljanju deformacija, koje se mogu pojaviti zbog dugotrajnijeg sjedenja.

Vježbanjem se bitno povećavaju funkcionalne aktivnosti čitavog dječjeg organizma, respiratornog i krvožilnog sustava. Polazak u školu je važan korak u razvoju društvenih odnosa gdje dijete ulazi u novu, složeniju sredinu i pokazuje potrebu da zadovolji kriterije svojih vršnjaka. Bavljenje športom u tom smislu pozitivno utječe, jer je dijete tako u društvu svojih vršnjaka.

N amjeravam postići i održavati normalnu tjelesnu težinu
A ktivnost, dnevni odmor i spavanje držim u ravnoteži
V ježbam redovito
I zbjegavam previše masnu, slatku i slanu hranu
K onzumiram redovito voće, povrće i cjelovite žitarice
E mocije svjesno izražavam i razgovaram o njima

P oštujem sebe i svoje tijelo
R ibu jedem 3 puta tjedno
O bavezno doručkujem
M islim pozitivno
I zabirem boravak u prirodi, danas je dan bez televizora
J edem umjereno i raznovrsno, 5-6 obroka dnevno
E nergično provodim zdrave navike
N amjeravam jesti zadnji obrok najkasnije 3 sata prije spavanja
I zaći ću iz tramvaja ili autobusa jednu stanicu ranije i pješačiti

Z amjenjujem gazirana i zaslađena pića vodom
D anas umjesto kolača biram jabuku
R edovito hodam najmanje pola sata dnevno
A lkohol i pušenje izbjegavam
V olim sebe i druge, uživam u druženju
LJ utnju i stres otpuštam šetnjom u prirodi
E nergetski unos i potrošnju usklađujem

P olagano i svjesno jedem i temeljito žvačem svaki zalogaj
O dlučujem češće voziti bicikl umjesto automobila
K oristim stube umjesto dizala
R afinirane žitarice, bijelu rižu i brašno zamjenjujem cjelovitim
E tikete i deklaracije na hrani redovito čitam
N e dosoljavam serviranu hranu
I zabirem postupne promjene, korak po korak

---